1993. - 2000.

Dalmatinski komitet za ljudska prava (DK) osnovan je 1993. u Splitu. Od niza problema kojima se organizacija bavila

devedesetih, javnost ponešto zna tek o angažmanu na ometanju te naposljetku zaustavljanju nasilnih vojničkih deložacija.

NAKON 2000.

U novom se tisućljeću djelovanje organizacije obično vezuje uz istraživanje ratnih

zločina u splitskom vojnom zatvoru Lora. Podsjetimo, vojni zatvori širom

Hrvatske odmah su početkom devedesetih pretvoreni u sabirne logore za

nehrvate. Logorskom mrežom upravljao je republički zapovjednik Vojne policije,

general Mate Laušić. Mučenja su bila sistematska i svakodnevna, brojne

logoraše su ubili. Najgori takav logor bio je u splitskoj ratnoj luci Lora. Između

1992. i 1997. prošlo je kroza nj preko hiljadu logoraša.

Većinom su to bili civili i - nešto manje - ratni zarobljenici. Hrvatska vojska prve je

pohvatala po Bosni a druge tamo zarobila te ih sve dovela u Hrvatsku. Svi su bili

žrtve bestijalnog mučenja, ponižavanja, izgladnjivanja i ozljeđivanja.

Dokumentacija o tome detaljna je, potresna, obimna i sadrži opise više

ubojstava. Postoji lista sa 60-ak imena onih, koji su u Lori ubijeni ili su tu zadnji

put viđeni živi.

Državno odvjetništvo RH je, za što nema presedana, razlomilo slučaj Lora u niz

fragmenata (niz odvojenih istraga) da zakomplicira, uspori i konačno spriječi

istragu zločina u Lori, kažnjavanje ubojica i pravdu za žrtve. [više] Deset godina

stara presuda u predmetu Lora 1 navodi imena točno deset oštećenika,

uključujući dvojicu ubijenih. Kako je nesporno da je kroz Loru prošlo više od

hiljadu nesretnika, proizlazi da je hrvatsko pravosuđe u četvrt stoljeća uradilo tek

jadnih jedan posto posla na rasvjetljavanju tih zločina.

Državno odvjetništvo RH i ratni zločini / primjer iz logora Lora
6.4.2019. 09h
dalmatinski komitet za ljudska prava split

Kroz Loru je prošlo preko

hiljadu logoraša, od kojih

je usmrćeno više desetaka.

Postoji poimenični popis

ubijenih. Presuda Lora 1

iz 2006. odnosi se na

zanemarivih deset žrtava

mučenja, s dva smrtna

ishoda. Znači da je

hrvatsko pravosuđe u 25

godina istražilo ili

procesuiralo točno jedan

posto ratnih zločina iz

Lore.

važno Na zahtjev pojedinih zločinaca iz Lore, Google pokušava sakriti od vas ovu stranicu. Proslijedite zato link onima koje bi njen sadržaj mogao zanimati.
Print (preuzmi kao .pdf)
1993. - 2000.

Dalmatinski komitet za ljudska prava (DK) osnovan je 1993. u Splitu. Od cijelog niza

problema s kojima se komitet bavio devedesetih, javnost ponešto zna tek o angažmanu na

ometanju te naposljetku zaustavljanju nasilnih vojničkih deložacija.

NAKON 2000.

U novom se tisućljeću djelovanje organizacije

obično vezuje uz istraživanje ratnih zločina u

splitskom vojnom zatvoru Lora. Podsjetimo, vojni

zatvori širom Hrvatske odmah su početkom

devedesetih pretvoreni u sabirne logore za

nehrvate. Logorskom mrežom upravljao je

republički zapovjednik Vojne policije, general Mate

Laušić. Mučenja su bila sistematska i

svakodnevna, brojne logoraše su ubili. Najgori

takav logor bio je u splitskoj ratnoj luci Lora.

Između 1992. i 1997. prošlo je kroza nj preko

hiljadu logoraša. Većinom su to bili civili i - nešto

manje - ratni zarobljenici. Hrvatska vojska prve

je pohvatala po Bosni a druge tamo zarobila te

ih sve dovela u Hrvatsku. Svi su bili žrtve

bestijalnog mučenja, ponižavanja,

izgladnjivanja i ozljeđivanja. Dokumentacija o

tome detaljna je, potresna, obimna i sadrži

opise više ubojstava. Postoji lista sa 60-ak imena

onih, koji su u Lori ubijeni ili su tu zadnji put viđeni

živi.

Državno odvjetništvo RH je, za što nema presedana, razlomilo slučaj Lora u niz fragmenata

(niz odvojenih istraga) da zakomplicira, uspori i konačno spriječi istragu zločina u Lori,

kažnjavanje ubojica i pravdu za žrtve. [više] Deset godina stara presuda u predmetu Lora 1

navodi imena točno deset oštećenika, uključujući dvojicu ubijenih. Kako je nesporno da je

kroz Loru prošlo više od hiljadu nesretnika, proizlazi da je hrvatsko pravosuđe u četvrt

stoljeća uradilo tek jadnih jedan posto posla na rasvjetljavanju tih zločina.

dalmatinski komitet za ljudska prava split

Kroz Loru je prošlo

preko hiljadu logoraša,

od kojih je usmrćeno više

desetaka. Postoji

poimenični popis

ubijenih. Presuda Lora 1

iz 2006. odnosi se na

zanemarivih deset žrtava

mučenja, s dva smrtna

ishoda. Znači da je

hrvatsko pravosuđe u 25

godina istražilo ili

procesuiralo točno jedan

posto ratnih zločina iz

Lore.

Print (preuzmi kao .pdf)
dalmatinski komitet za ljudska prava split

2009

1994

2005

2009

1993. - 2000.

Dalmatinski komitet za ljudska prava (DK) osnovan je

1993. u Splitu. Od niza problema s kojima se organizacija

bavila devedesetih, javnost ponešto zna tek o angažmanu na

ometanju te naposljetku zaustavljanju nasilnih vojničkih

deložacija.

NAKON 2000.

U novom se tisućljeću djelovanje organizacije obično vezuje

uz istraživanje ratnih zločina u splitskom vojnom zatvoru

Lora. Podsjetimo, vojni zatvori širom Hrvatske odmah su

početkom devedesetih pretvoreni u sabirne logore za

nehrvate. Logorskom mrežom upravljao je republički

zapovjednik Vojne policije, general Mate Laušić. Mučenja su

bila sistematska i svakodnevna, brojne logoraše su ubili.

Najgori takav logor bio je u splitskoj ratnoj luci Lora. Između

1992. i 1997. prošlo je kroza nj preko hiljadu logoraša.

Većinom su to bili civili i - nešto manje - ratni

zarobljenici. Hrvatska vojska prve je pohvatala po Bosni

a druge tamo zarobila te ih sve dovela u Hrvatsku. Svi

su bili žrtve bestijalnog mučenja, ponižavanja,

izgladnjivanja i ozljeđivanja. Dokumentacija o tome

detaljna je, potresna, obimna i sadrži opise više

ubojstava. Postoji lista sa 60-ak imena onih, koji su u Lori

ubijeni ili su tu zadnji put viđeni živi.

Državno odvjetništvo RH je, za što nema presedana,

razlomilo slučaj Lora u niz fragmenata (niz odvojenih istraga)

da zakomplicira, uspori i konačno spriječi istragu zločina u

Lori, kažnjavanje ubojica i pravdu za žrtve.

Detaljnije:

Deset godina stara presuda u predmetu Lora 1 navodi imena

točno deset oštećenika, uključujući dvojicu ubijenih. Kako je

nesporno da je kroz Loru prošlo više od hiljadu nesretnika,

proizlazi da je hrvatsko pravosuđe u četvrt stoljeća uradilo tek

jadnih jedan posto posla na rasvjetljavanju tih zločina.

DORH i ratni zločini primjer iz logora Lora
6.4.2019. 09h

Kroz Loru je prošlo preko hiljadu

logoraša, od kojih je usmrćeno više

desetaka. Postoji poimenični popis

ubijenih. Presuda Lora 1 iz 2006.

odnosi se na zanemarivih deset žrtava

mučenja, s dva smrtna ishoda. Znači

da je hrvatsko pravosuđe u 25 godina

istražilo ili procesuiralo točno jedan

posto ratnih zločina koji su se desili u

Lori.