Proteklo je dvanaest godina otkad je Slobodna Dalmacija objavila članak Žena anđeo smrti iz logora Lora. Nekadašnji logoraši progovorili su o zlodjelima vojne policajke Tanje Belobrajdić, bivše supruge zapovjednika Lore. Slijedeće godine njome se bavila HRT-ova Latinica, u prilogu Lora - kuća užasa. Belobrajdić je tužila oba medija zbog nanesenih "duševnih boli" i - dobila pare. Trenutno vodi tri odštetne parnice i to protiv tjednika Novosti, televizije N1 i portala H-Alter. Ima međutim naznaka da tužiteljici predstoji trnovitiji put do novca nego dosad. Nakon što je pendrek zamijenila tastaturom, napisala je antiratni roman, zove se "Crni kaput". To nije fiction, kako je skromno predstavljen, nego - roman s (jeftinim) ključem: dobiva dokumentarističku vrijednost čim zamijenite nacionalnosti mučitelja i žrtava, a radnju iz Vukovara premjestite u Split, u kazamat vojne policije u Lori. Dalmatinski komitet (DK) podnio je protiv nje krivičnu prijavu, temeljenu na iskazima 24 logoraša. Prijava je bez presedana, nitko nikada nije tužiocima servirao ovako baš sve na pladnju: - uz prijavu je priložen jednosatni dokumentarni video u kojem se dvadeset osoba prisjeća prijavljene, njenog pendreka, gumenog kabela, suzavca, pištolja i štikle, - ljudi govore bez skrivanja identiteta, predstavljeni su punim imenom i prezimenom, i - spremni su ponoviti svoje iskaze pred hrvatskim sudom. U lipnju 2016. Tužilaštvo je odbacilo prijavu bez da ih je i pokušalo ispitati, tako da će na davanje "iskaza pred hrvatskim sudom" žrtve morati još pričekati. Prvih godina rada na Lori, Dalmatinski komitet je dokumente o zločinima prosljeđivao tužilaštvu neformalno, mimo protokola i nesortirane. Mana je tog pristupa da ne možete pratiti što tužilaštvo radi s tim materijalima. U jednom trenutku odlučili smo stoga dokumente ubuduće razvrstavati po zločincima i zločinima, pa na tako sortiranim dokazima temeljiti i pisati kaznene prijave te ih protokolirati. Prvoj u nizu prijava jasno da je bila namijenjena i sondažna uloga. Upravo u to vrijeme Belobrajdić je krenula na medije demantijima i tužbama, kako bi ih ušutkala, jer su objavili iskaze zatočenika koji je inkriminiraju. U svjetlu njihovih svjedočenja, nasrtati demantijima na medije koji te spomenu i još tražiti da ti se plati - a upravo je to činila bivša vojna policajka - toliko je nepojmljivo drsko, da se u trenutku kada DK traži izvrsno dokumentiran slučaj za svoju pilot krivičnu prijavu - ova logorska policajka tako snažno nametnula, da nas u odabiru nije omela ni činjenica što je iskazi logoraša ne smještaju među deset najgorih mučitelja iz Lore. Da naglasimo, ovdje se radi o studiji slučaja (Case study pristupu): katkad se istraživana pojava jasnije prelama u prizmi jednog slučaja, nego raspršena na niz slučajeva istovremeno. Projekt se ne bavi osobom nego prati i prokazuje aktivnu ulogu Državnog odvjetništva u ometanju pravde, u slučajevima ratnih zločina Hrvatske vojske. Pred sedam godina željeli smo otkriti hoće li DORH, kad ga zatrpamo nepobitnim dokazima, makar nevoljko odraditi što mora, ili ćemo ih navesti da otvoreno pokažu kako će spriječiti istrage ratnih zločina (u Lori) pod svaku cijenu. Odluku da nema osnovane sumnje da se dogodio zločin kako ga opisuju žrtve, klepaju tužioci upravo dok je - u maju - na vrhuncu medijska larma diljem regije o tom zločinu i skandaloznom neradu DORH-a. Ne bi bilo prvi put da je pritisak medija suzio tužiocima manevarski prostor i natjerao ih na iznuđenu ili ishitrenu radnju. U ovoj istrazi odnosno slučaju DORH zacijelo nije bio sretan što je doveden u sitaciju iz koje može van isključivo blamirajući se posizanjem za krajnje jednostavnim, zapanjujuće primitivnim metodama opstrukcije. Dobra je strana toga što će, kad logoraši nastave borbu za istinu, Odvjetništvo te iznuđene istražne i druge poteze veoma teško braniti.
dalmatinski komitet za ljudska prava split
Državno odvjetništvo RH i ratni zločini / primjer iz logora Lora
6.4.2019. 09h
IZDVOJENO
važno Na zahtjev pojedinih zločinaca iz Lore, Google pokušava sakriti od vas ovu stranicu. Proslijedite zato link onima koje bi njen sadržaj mogao zanimati.
Print
dalmatinski komitet za ljudska prava split
važno Na zahtjev pojedinih zločinaca iz Lore, Google pokušava sakriti od vas ovu stranicu. Proslijedite zato link onima koje bi njen sadržaj mogao zanimati.
IZDVOJENO
Proteklo je dvanaest godina otkad je Slobodna Dalmacija objavila članak Žena anđeo smrti iz logora Lora. Bio je to prvi put da su u nekom hrvatskom mediju nekadašnji logoraši iz Lore dobili priliku da govore o zlodjelima vojne policajke Tanje Belobrajdić. Slijedeće godine njome se bavila HRT-ova Latinica, u prilogu Lora - kuća užasa. Belobrajdić je tužila oba medija zbog nanesenih "duševnih boli" i - dobila pare. Trenutno vodi tri odštetne parnice i to protiv tjednika Novosti, televizije N1 i portala H- Alter. Ima međutim naznaka da tužiteljici predstoji trnovitiji put do novca nego dosad. Nakon što je pendrek zamijenila tastaturom, napisala je antiratni roman, zove se "Crni kaput". To nije fiction, kako je skromno predstavljen, nego - roman s (dozlaboga jeftinim) ključem: dobiva dokumentarističku vrijednost čim zamijenite nacionalnosti mučitelja i žrtava, a radnju iz Vukovara premjestite u Split, u kazamat vojne policije u Lori. Dalmatinski komitet (DK) podnio je krivičnu prijavu protiv bivše supruge zapovjednika Lore, temeljenu na iskazima 24 logoraša. Prijava je bez presedana, nitko nikada nije tužiocima servirao ovako baš sve na pladnju: - uz prijavu je priložen jednosatni dokumentarni video u kojem se dvadeset osoba prisjeća prijavljene, njenog pendreka, gumenog kabela, suzavca, pištolja i štikle, - ljudi govore bez skrivanja identiteta, predstavljeni su punim imenom i prezimenom, i - spremni su ponoviti svoje iskaze pred hrvatskim sudom. U lipnju 2016. Tužilaštvo je odbacilo prijavu, tako da će na davanje "iskaza pred hrvatskim sudom" žrtve morati još pričekati. Prvih godina rada na Lori, Dalmatinski komitet je dokumente o zločinima prosljeđivao tužilaštvu neformalno, mimo protokola i nesortirane. Mana je tog pristupa da ne možete pratiti što tužilaštvo radi s tim materijalima. U jednom trenutku odlučili smo stoga, da ćemo ubuduće dokumente razvrstavati po zločincima i zločinima, pa na tako sortiranim dokazima temeljiti i pisati kaznene prijave te ih protokolirati. Prvoj u nizu prijava jasno da je bila namijenjena i sondažna uloga. Upravo u to vrijeme Belobrajdić je krenula na medije demantijima i tužbama, kako bi ih ušutkala, jer su objavili iskaze zatočenika koji je inkriminiraju. U svjetlu njihovih svjedočenja, nasrtati demantijima na medije koji te spomenu i još tražiti da ti se plati - a upravo je to činila bivša vojna policajka - toliko je nepojmljivo drsko, da se u trenutku kada DK traži izvrsno dokumentiran slučaj za svoju pilot krivičnu prijavu - ona tako snažno nametnula, da nas u odabiru nije omela ni činjenica što je iskazi logoraša ne smještaju među deset najgorih mučitelja iz splitskog logora. Da naglasimo, ovdje se radi o studiji slučaja (Case study pristupu): katkad se istraživana pojava jasnije prelama u prizmi jednog slučaja, nego raspršena na niz slučajeva istovremeno. Projekt se ne bavi osobom nego prati i prokazuje aktivnu ulogu Državnog odvjetništva u ometanju pravde, u slučajevima ratnih zločina Hrvatske vojske. Pred sedam godina željeli smo otkriti hoće li DORH, kad ga zatrpamo nepobitnim dokazima, makar nevoljko odraditi što mora, ili ćemo ih navesti da otvoreno pokažu kako će spriječiti istrage ratnih zločina (u Lori) pod svaku cijenu. Odluku da nema osnovane sumnje da se dogodio zločin kako ga opisuju žrtve, klepaju tužioci upravo dok je - u maju - na vrhuncu medijska larma diljem regije o tom zločinu i skandaloznom neradu DORH-a. Ne bi bilo prvi put da je pritisak medija suzio tužiocima manevarski prostor i natjerao ih na iznuđenu ili ishitrenu radnju. U ovoj istrazi odnosno slučaju DORH zacijelo nije bio sretan što je doveden u sitaciju iz koje može van isključivo blamirajući se posizanjem za krajnje jednostavnim, zapanjujuće primitivnim metodama opstrukcije. Dobra je strana toga što će, kad logoraši nastave borbu za istinu, Odvjetništvo te iznuđene istražne i druge poteze veoma teško braniti.
Državno odvjetništvo RH i ratni zločini / primjer iz logora Lora
Print
DORH i ratni zločini primjer iz logora Lora
dalmatinski komitet za ljudska prava split
Proteklo je dvanaest godina otkad je Slobodna Dalmacija objavila članak Žena anđeo smrti iz logora Lora. Nekadašnji logoraši progovorili su o zlodjelima vojne policajke Tanje Belobrajdić. Slijedeće godine njome se bavila HRT-ova Latinica, u prilogu Lora - kuća užasa. Belobrajdić je tužila oba medija zbog nanesenih "duševnih boli" i - dobila pare. Trenutno vodi tri odštetne parnice i to protiv tjednika Novosti, televizije N1 i portala H-Alter. Ima međutim naznaka da tužiteljici predstoji trnovitiji put do novca nego dosad. Nakon što je pendrek zamijenila tastaturom, napisala je antiratni roman, zove se "Crni kaput". To nije fiction, kako je skromno predstavljen, nego - roman s (dozlaboga jeftinim) ključem: dobiva dokumentarističku vrijednost čim zamijenite nacionalnosti mučitelja i žrtava, a radnju iz Vukovara premjestite u Split, u kazamat vojne policije u Lori. Dalmatinski komitet (DK) podnio je krivičnu prijavu protiv bivše supruge zapovjednika Lore, temeljenu na iskazima 24 logoraša. Prijava je bez presedana, nitko nikada nije tužiocima servirao ovako baš sve na pladnju: - uz prijavu je priložen jednosatni dokumentarni video u kojem se dvadeset osoba prisjeća prijavljene, njenog pendreka, gumenog kabela, suzavca, pištolja i štikle, - ljudi govore bez skrivanja identiteta, predstavljeni su punim imenom i prezimenom, i - spremni su ponoviti svoje iskaze pred hrvatskim sudom. U lipnju 2016. Tužilaštvo je odbacilo prijavu, tako da će na davanje "iskaza pred hrvatskim sudom" žrtve morati još pričekati. Prvih godina rada na Lori, Dalmatinski komitet je dokumente o zločinima prosljeđivao tužilaštvu neformalno, mimo protokola i nesortirane. Mana je tog pristupa da ne možete pratiti što tužilaštvo radi s tim materijalima. U jednom trenutku odlučili smo stoga, da ćemo ubuduće dokumente razvrstavati po zločincima i zločinima, pa na tako sortiranim dokazima temeljiti i pisati kaznene prijave te ih protokolirati. Prvoj u nizu prijava jasno da je bila namijenjena i sondažna uloga. Upravo u to vrijeme Belobrajdić je krenula na medije demantijima i tužbama, kako bi ih ušutkala, jer su objavili iskaze zatočenika koji je inkriminiraju. U svjetlu njihovih svjedočenja, nasrtati demantijima na medije koji te spomenu i još tražiti da ti se plati - a upravo je to činila bivša vojna policajka - toliko je nepojmljivo drsko, da se u trenutku kada DK traži izvrsno dokumentiran slučaj za svoju pilot krivičnu prijavu - ona tako snažno nametnula, da nas u odabiru nije omela ni činjenica što je iskazi logoraša ne smještaju među deset najgorih mučitelja iz splitskog logora. Da naglasimo, ovdje se radi o studiji slučaja (Case study pristupu): katkad se istraživana pojava jasnije prelama u prizmi jednog slučaja, nego raspršena na niz slučajeva istovremeno. Projekt se ne bavi osobom nego prati i prokazuje aktivnu ulogu Državnog odvjetništva u ometanju pravde, u slučajevima ratnih zločina Hrvatske vojske. Pred sedam godina željeli smo otkriti hoće li DORH, kad ga zatrpamo nepobitnim dokazima, makar nevoljko odraditi što mora, ili ćemo ih navesti da otvoreno pokažu kako će spriječiti istrage ratnih zločina (u Lori) pod svaku cijenu. Odluku da nema osnovane sumnje da se dogodio zločin kako ga opisuju žrtve, klepaju tužioci upravo dok je - u maju - na vrhuncu medijska larma diljem regije o tom zločinu i skandaloznom neradu DORH-a. Ne bi bilo prvi put da je pritisak medija suzio tužiocima manevarski prostor i natjerao ih na iznuđenu ili ishitrenu radnju. U ovoj istrazi odnosno slučaju DORH zasigurno nije bio sretan što je doveden u sitaciju iz koje može van isključivo blamirajući se posizanjem za krajnje jednostavnim, zapanjujuće primitivnim metodama opstrukcije. Dobra je strana toga što će, kad logoraši nastave borbu za istinu, Odvjetništvo te iznuđene istražne i druge poteze veoma teško braniti.
sep. 2016. / *: Pismo sa rastrganom zastavom za Hasanbegovića
sep. 2016. / Novosti: Oštro osporavanje
aug. 2016. / Novosti: Zlomovina
IZDVOJENO
sep. 2016. / Novosti: Roman o Lori na natječaju Ministarstva
okt. 2016. / SRNA: Mora da odgovara za mučenja u Lori
nov. 2016. / Novosti: Šansa za rasvjetljenje uloge Tanje B. u Lori
nov. 2016. / NL: Pred sudom zbog osvrta na roman o Lori
jan. 2017. / Novosti: Laura 1 & 2
6.4.2019. 09h
važno Na zahtjev pojedinih zločinaca iz Lore, Google pokušava sakriti od vas ovu stranicu. Proslijedite zato link onima koje bi njen sadržaj mogao zanimati.